Završeno 18.338 stanova u 2025. — više jedinica, manji prosjek

1. Što DZS zapravo broji kad kaže „završeno”

Malo konteksta za one koji ne prate građevinsku statistiku: priopćenje GRAD-2026-2-1 bilježi zgrade i stanove koje su popisivači na terenu označili kao završene u referentnoj godini. Radi se o trenutku kad je gradnja na terenu gotova. Dozvola za gradnju dolazi ranije, cijena novog metra mjeri se drugim serijama, a predmet na FINA e-Dražbi u toj tablici ionako nije.

Većina onoga što vidiš na dražbi stariji je postojeći fond — druga zgrada, drugi tereti, drugo stanje koje treba sam provjeriti. Broj završenih stanova iz ove tablice ne odlučuje je li konkretna objava povoljna; služi kao kontekst koliko je novih jedinica lani stvarno stiglo do kraja gradnje, uz već poznate brojke o dozvolama i o cijeni novog metra.

2. Brojke iz GRAD-2026-2-1

E sad, uz 18.338 stanova u istoj rundi stoji 7.484 završene zgrade. To je blago iznad 7.440 iz 2024. — indeks 100,6, odnosno plus 0,6%. Površina tih zgrada pala je na 3.293.970 m², 3,2% manje nego lani. Ukupna korisna površina stanova iznosi 1.656.901 m². Kad se to podijeli, prosjek po stanu izlazi 90,4 m².

Po vrsti radova gotovo sve je novogradnja: 95,2% stanova, uz 4,1% dogradnje ili nadogradnje i 0,7% prenamjene nestambenog prostora. Po investitoru, fizičke osobe stoje uz 9.403 stana, ostale pravne osobe uz 8.816, a tijela državne i lokalne uprave uz 119. Od ukupnog broja zgrada 85,3% bilo je stambenih, a 14,7% nestambenih. Priopćenje je objavljeno 25. rujna 2026.

• završene zgrade 2025.: 7.484 (+0,6% međugodišnje)
• površina zgrada: 3.293.970 m² (−3,2%)
• završeni stanovi: 18.338 (+10,1%); prosjek 90,4 m² (2024.: 95,0)
• 95,2% novogradnja / 4,1% dogradnja / 0,7% prenamjena
• fizičke osobe 9.403 stana; pravne osobe 8.816; država/JLS 119

3. Više stanova, manja površina — kako to ide zajedno

Naravno, rast broja stanova i pad površine zgrada mogu izgledati čudno ako očekuješ da sve ide u istom smjeru. Više me zanima što radi prosjek po stanu: 90,4 naspram 95,0 metara. Grubo rečeno, u fond je ušlo više jedinica, ali u prosjeku manjih.

Po županijama najviše završenih stanova stoji u Gradu Zagrebu (3.736), zatim u Zadarskoj (2.829), Splitsko-dalmatinskoj (2.532) i Istarskoj (2.149). To je mapa gdje je gradnja stvarno dovršena, ne rang „gdje kupiti na dražbi”.

SLJEDEĆI KORAK

Želiš prijeći s trenda na konkretne dražbe?

Otvori aktivne dražbe na Erbineu i usporedi lokacije, početne cijene i vrste nekretnina koje pratiš.

4. Što od toga vrijedi za FINA kupca

Zašto bi to trebalo zanimati nekoga tko gleda FINA dražbe? Iskreno, ne znam hoće li se ritam dovršetaka u 2026. držati uz slabiju cijev dozvola iz I–VII. Ako to štima, više lanjskih završenih stanova ti ne jamči popust na konkretnoj e-Dražbi. Daje ti samo kontekst: koliko je novog fonda stvarno stiglo, uz već poznatu cijenu novog metra i uz signal o dozvolama.

Predmet koji gledaš gotovo sigurno nije svježe popisani završeni stan iz ove tablice. To je postojeći fond s vlastitim rizikom dokumenata i posjeda. Statistika tu ne zamjenjuje elaborat, zemljišne knjige ni pravila konkretne e-Dražbe.

• završeni stan nije dostupna dražba danas
• više jedinica i manji prosjek govore o fondu, ne o jednoj objavi
• statistika ne zamjenjuje elaborat, zemljišne knjige ni pravila konkretne e-Dražbe

5. Praktičan sljedeći korak

Dakle, prije nego što iz godišnje tablice izvučeš zaključak o dražbi pred tobom, odvoji signal o dovršenom fondu od kvalitete konkretnog predmeta. Otvori aktivne stanove i kuće na Erbineu i usporedi početne cijene po županijama koje stvarno pratiš — posebno tamo gdje je dovršetaka bilo najviše.

Za službene brojke koristi DZS-ovo priopćenje GRAD-2026-2-1. Za prijavu i nadmetanje uvijek vrijede dokumenti konkretnog predmeta i pravila FINA e-Dražbe.

• otvori aktivne objave i filtriraj tip / županiju
• prije jamčevine pročitaj vodič o postupku i ponovljenim dražbama
• statistika je filter, odluka je na razini predmeta